Ovogodi\u0161nju nagradu „\u010cu\u010dkova knjiga“ dobila je najbolja debitantska knjiga u pro\u0161loj godini „Sukubus“, koja obuhvata predratni, ratni i postratni period u Sarajevu, u kojem je autor Nedeljko Simani\u0107 iz Kotora na literaran na\u010din obradio dokumentarne \u010dinjenice nastoje\u0107i da kroz tu tematiku dopre do neke vrste knji\u017eevne univerzalnosti, koja bi se mogla ticati svakog \u010dovjeka ponaosob.<\/p>\n\n\n\n
Simani\u0107u je nagrada i Povelja uru\u010dena na centralnoj sve\u010danosti 16. „\u010cu\u010dkovih knji\u017eevnih susreta“, a uru\u010dili su mu ih na\u010delnik op\u0161tine Han Pijesak Slobodan \u0110uri\u0107 i direktor Narodne biblioteke „Branko \u010cu\u010dak“ Ozrenka \u0110uri\u0107 Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Simani\u0107 je rekao Srni da je bio iznena\u0111en i jako obradovan kada je \u010duo da je dobio nagradu „\u010cu\u010dkova knjiga“ jer na neki na\u010din roman „Sukubus“ odi\u0161e njegovim vrckastim humorom sa kalamburima, \u0161alom i ironijom, tako da je na\u0161ao neku vezu izme\u0111u \u010cu\u010dkove i svoje literature.<\/p>\n\n\n\n
On je naglasio da je centralni lik tog romana njegov otac, a oko njega se vrte svi ostali doga\u0111aji, te napomenuo da je svaki individualni \u017eivot neprocjenjiv i da jedino oko toga mo\u017ee da se plete neka literarana pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Simani\u0107 je podsjetio da je roman „Sukubus“ dobio naslov po rije\u010di koja u srednjovjekovnoj mitologiji zna\u010di demon i htio je, kako ka\u017ee, da kroz simboli\u010dki motiv tog demona provu\u010de i podsje\u0107anje na sli\u010dnu temu kojom su se bavili Johan Volfgang Gete, Tomas Man, Mihail Bulgakov i drugi, kao neku vrstu demiurga, odnosno stvaraoca ovog svijeta i njegovog uni\u0161titelja.<\/p>\n\n\n\n
Milica Kotur, na\u010delnik Odjeljenja za za\u0161titu kulturnog naslje\u0111a Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, izjavila je da su „\u010cu\u010dkovi knji\u017eevni susreti“ i ove godine okupili eminentna imena iz oblasti knji\u017eevnosti i kulture, uz podr\u0161ku Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n
Koturova je podsjetila da je Narodnu biblioteku na Han Pijesku ove godine odlikovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, te istakla da ova ustanova ima dugu tradiciju i kontinuitet u radu na vo\u0111enju kulturne i obrazovne misije koju obavlja od 1923. godine.<\/p>\n\n\n\n
„Zaposleni u ovoj ustanovi izuzetno dobro rade, vode ustanovu, neumorno i s uspjehom obavljaju tu svoju misiju u unapre\u0111uju i kulturu i umjetnost , te njeguju va\u017enu ulogu u vaspitno obrazovnom procesu na podru\u010dju op\u0161tine“, rekla je Koturova.<\/p>\n\n\n\n
Ona je naglasila da knjiga zna\u010di neprocjenjivo blago i u ovom kulturnom hramu – Narodnoj biblioteci „Branko \u010cu\u010dak“ \u010duva to kolektivno duhovno pam\u0107enje na\u0161eg naroda, \u0161to je \u010dini jo\u0161 dragocjenijom i ustanovom dostojnom po\u0161tovanja.<\/p>\n\n\n\n
Slovo o \u010cu\u010dku na ovoj sve\u010danosti govorio je knji\u017eevnik Nedeljko Babi\u0107, a stihove su \u010ditali pjesnici Neven Milakovi\u0107, Milica Borov\u010danin, Boro Kapetanovi\u0107 i Mirko Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Organizator „\u010cu\u010dkovih knji\u017eevnih susreta“ je Narodna biblioteka koja od 2010. nosi ime Branka \u010cu\u010dka \/1948-2008\/ pjesnika, romanopisca, pripovjeda\u010da, dramati\u010dara, publiciste i esejiste koji je djetinjestvo i ranu mladost proveo na Han Pijesku, a \u017eivio i stvarao u Sarajevu, Banjaluci, te na Han Pijesku, gdje je i sahranjen.<\/p>\n\n\n\n
Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i op\u0161tina Han Pijesak.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Srna<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovogodi\u0161nju nagradu „\u010cu\u010dkova knjiga“ dobila je najbolja debitantska knjiga u pro\u0161loj godini „Sukubus“, koja obuhvata predratni, ratni i postratni period u Sarajevu, u kojem je autor Nedeljko Simani\u0107 iz Kotora na literaran na\u010din obradio dokumentarne \u010dinjenice nastoje\u0107i da kroz tu tematiku dopre do neke vrste knji\u017eevne univerzalnosti, koja bi se mogla ticati svakog \u010dovjeka ponaosob. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5383,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[104],"tags":[],"class_list":["post-5380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjizevnost-novosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5380"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5384,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5380\/revisions\/5384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}