{"id":5377,"date":"2024-03-31T19:32:12","date_gmt":"2024-03-31T18:32:12","guid":{"rendered":"https:\/\/javnost.rs\/?p=5377"},"modified":"2024-03-31T20:22:42","modified_gmt":"2024-03-31T19:22:42","slug":"kroz-istoriju-se-mijenjaju-i-licna-imena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/javnost.rs\/?p=5377","title":{"rendered":"Kroz istoriju se mijenjaju i li\u010dna imena"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koja li\u010dna imena \u0107e biti aktuelna u nekom vremenu zavisi od tradicije, ideologije, brojnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih \u010dinilaca, te se ova slika kroz istoriju mijenja, izjavila je Srni profesor na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Zorica Nikitovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikitovi\u0107eva je pojasnila da po svom porijeklu srpska imena mogu biti slovenska i kalendarska ili hri\u0161\u0107anska, kao i li\u010dna imena, koja su posredstvom hri\u0161\u0107anstva preuzeta iz drugih jezika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njenim rije\u010dima, slovenska imena imaju prozirno, svima razumljivo zna\u010denje i po formalnoj strukturi mogu biti slo\u017eena poput Vladimir, Dragoslav, Vukosava, izvedena kao \u0161to su Milo\u0161, Milena, te skra\u0107ena ili hipokoristi\u010dna &#8211; Mile, Drago.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hri\u0161\u0107anska imena tako\u0111e su zadobila svoju kra\u0107u formu, kao \u0161to su Jovan &#8211; Jovo, Petar &#8211; Pero, \u0110ura\u0111, \u0110or\u0111e, Georgije &#8211; \u0110uro.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je podsjetila da se u srednjovjekovnim srpskim poveljama sa bosanskih prostora sre\u0107u imena Bogdan, Vu\u010dina, Toli\u0161a, Vukmir, Pribislav, Grgur, Drago\u0161, Dobra\u0161in, te Mi\u0161ljen, Mihoje, Milosali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Iz \u0161kolskog dnevnika, koji se u tom vremenu naziva `razrednica`, i\u0161\u010ditavamo da su 1913. godine u Sarajevu drugi razred poha\u0111ali Vaskrsija, \u0110or\u0111o, Mihajlo, Jovan, Du\u0161an, Cvjetko, Relja, Risto, ali i Jevdokija, Olga, Mara, Persida, Desanka&#8230;&#8220;, rekla je Nikitovi\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikitovi\u0107eva je rekla da period komunizma marginalizuje hri\u0161\u0107ansku tradiciju, pa su tada frekventna slovenska imena Darko, Ranko, Mladen, Goran, Zoran, Predrag, Rada, Vesna, Vera, Dragana, Sanja, Slavica, Branka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je ukazala da se sa ponovnim vra\u0107anjem liturgijskom \u017eivotu vra\u0107a i hri\u0161\u0107anskom imenoslovu, pa u dana\u0161njem vremenu, osim slovenskih imena i uvijek aktuelnog imena Milica, roditelji u rodne listove upisuju Nikolu i Nikolaja, Petra, \u0110or\u0111a, Lazara, Vasilija, Mariju, Ivanu, Teodoru, Anastasiju, Saru, Sofiju, Isidoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikitovi\u0107eva je naglasila da se kroz vrijeme mijenja i sam sistem imenovanja, te prije nego \u0161to su se u srpskoj kulturi ustalila prezimena, mu\u0161karci su imenovani li\u010dnim i o\u010devim imenom, odnosno patronimom &#8211; Marko Pervanov, a \u017eene li\u010dnim i imenom po mu\u017eu, na primjer Jovanka Savinica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Sa odumiranjem ruralnog na\u010dina \u017eivota nestaju i Vojinice, Milinice, Rajkovice&#8230; U srpskoj jezi\u010dkoj pro\u0161losti ovo ime po mu\u017eu imalo je ve\u0107i zna\u010daj u dru\u0161tvenom \u017eivotu \u017eene nego njeno li\u010dno ime. Prisjetimo se da narodni pjeva\u010d u dvije najljep\u0161e balade na srpskom jeziku \u017eenske likove nije imenovao njihovim li\u010dnim imenom ve\u0107 po mu\u017eu \u2013 mlada Gojkovica u pjesmi `Zidanje Skadra` i Hasanaginica u istoimenoj pjesmi&#8220;, navela je Nikitovi\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je pojasnila da se bez visokih filosofskih traktata i suvoparnih teorija, iz samo jednog antroponima kao \u0161to je Gojkovica, i\u0161\u010ditava tada\u0161nja jednostavnost \u017eivota koji svoj puni smisao zadobija u bogougodnoj bra\u010dnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Danas imamo situacije da supruge, ne samo da odbijaju ponijeti mu\u017eevljevo oficijelno prezime, ve\u0107 su mu\u017eevi po\u010deli ostavljati svoje prezime i uzimati \u017eenino, mada i taj fenomen nije nepoznat pro\u0161lim vremenima a bio je i tada motivisan socijalno-ekonomskim faktorima, zapustjelim ku\u0107i\u0161tem i sli\u010dno&#8220;, rekla je Nikitovi\u0107eva, te dodala da je cijeli sistem imenovanja koji je karakterisao srpsku jezi\u010dku pro\u0161lost pretrpio strukturne izmjene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikitovi\u0107eva je istakala da, za razliku od li\u010dnog imena kojim se iskazuje neposredna nominacija, prezimenom se ukazuje na kolektivnu srodni\u010dku pripadnost, kao i da se kroz sistem imenovanja odra\u017eava proces razbijanja i napu\u0161tanja tradicionalnih vrijednosti.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">izvor: Srna<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koja li\u010dna imena \u0107e biti aktuelna u nekom vremenu zavisi od tradicije, ideologije, brojnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih \u010dinilaca, te se ova slika kroz istoriju mijenja, izjavila je Srni profesor na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Zorica Nikitovi\u0107. Nikitovi\u0107eva je pojasnila da po svom porijeklu srpska imena mogu biti slovenska i kalendarska ili hri\u0161\u0107anska, kao i li\u010dna imena, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5390,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[82],"tags":[],"class_list":["post-5377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5379,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5377\/revisions\/5379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/javnost.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}